Vinogradi s pogledom u petak 12. lipnja 2026. u Vinariji Kota
Zašto u lipnju trebaš biti u Zagorju? Fokusiranjem na proizvodnju pjenušca, kao i kroz projekt revitalizacije autohtonih sorti, Zagorje je napravilo snažan iskorak u pogledu brendiranja destinacije i postalo nezaobilazno odredište za sve koji prate hrvatsku vinsku scenu. Ali i za one koji naprosto žele uživati u čaši dobrog vina. Proljeće i ljeto u Zagorju nude pregršt gastronomskih manifestacija. Stoga je pametno što prije početi planirati vikend-izlet u brege.
Iako lokalnih manifestacija vezanih za vino i autentičnu zagorsku kulinariku ne nedostaje tijekom godine, nekako se ipak sezona najpopularnijih događanja otvara u svibnju sa najstarijim vinskim sajmom u Hrvatskoj – onim u Bedekovčini - koji ove godine broji svoje 58. izdanje. Dobra je to prigoda za upoznati zagorsku vinsku scenu koja galopirajućim korakom sustiže svoje međimurske i plešivičke susjede te iz godine u godinu tržištu nudi sve bolja vina.
Naročitu pažnju privlače pjenušci, mahom izrađeni tradicionalnom metodom, koji u današnje vrijeme globalnog zatopljenja i trendova koji tržištu nameću laganija vina, postaju „tražena roba“ i prvi izbor potrošača. U Hrvatskom Zagorju danas gotovo da ne možete naći ozbiljnijeg vinara koji u svojoj ponudi nema pjenušavo vino.
Boris Vuglec, primjerice, na svom Vuglec Bregu nudi čak 6 pjenušavih etiketa, u rasponu od brut nature do demi sec, pri čemu se potonji, imena Jasminka, ponosi suradnjom sa vinarijom Bodren i ekspedicijskim likerom od ledene berbe. Brojem etiketa ne zaostaju ni Vina Kota, koja u svom portfoliu broje pet pjenušavih uradaka. Imena su im dodijeljena u brojevima – koji označavaju nadmorsku visinu vinograda u kojima su nastali.
Tomislav Bolfan, uz Vugleca jedan od pionira vinskog turizma Zagorja, u svojoj pjenušavoj liniji Centurion nudi tri etikete, koje ponosno nose oznaku ekološke proizvodnje i sjajan su primjer kako i vina tzv. niske intervencije s lakoćom pronalaze svoje mjesto na tržištu ukoliko su znalački vinificirana. Ekološki pristup njeguje i vinarija Kopjar, također sa tri etikete pjenušavih vina – klasični blanc de blancs od 100% chardonnaya, rosé od crnog pinota, te Muscat u demi sec varijanti kojeg će zbog skladnosti i aromatike obožavati ljubitelji ostatka šećera. Vrlo užitan i zaokružen pjenušac nudi mala obiteljska vinarija Prekratić, koja za bazu koristi tzv. field blend, odnosno kupažu sorata koje potječu iz jednog vinograda – kreirajući tako svojevrstan hommage tradiciji vinogradarstva u Zagorju.
Petračevi pjenušci Bregh i Rosé, kreirani genijalnim umom enologa Igora Horvata, već odavno imaju kultni status i poveliko, žedno tržište koje im se uvijek iznova vraća. No, u posljednje vrijeme svjetočimo i nekim bubbly novitetima. U sklopu projekta revitalizacije autohtonih sorti Hrvatskog zagorja, kojeg zajedinički provode vinarija Vitus i Agronomski fakultet u Zagrebu, stvoren je pjenušac Albuelis, kupaža starohrvatske beline i dišeče ranine. Odmah po puštanju na tržište, zbog jedinstvenog sortimenta, privukao je pažnju struke, a izvjesno je da će upravo ovaj smjer – kombinacija autohtonih sorata i pjenušavog stila – odrediti vinsku budućnost Zagorja i pozicionirati ga u premium vinske destinacije.
Pjenušavo osvježenje, podjednako u smislu aromatike kao i u smislu marketinga, u Zagorje je donijela vrsna mlada enologinja Mare Miošić, kreiravši pjenušac Marshal. Za sad dostupan isključivo kao vino kuće u restoranu Zelenjak-Ventek, sretnicima koji ga kušaju nudi osvježenje i balans postignut kupažom chardonnaya i moslavca. Osim klasičnog pjenušca, Mare je kreirala i pet-nat – field blend graševine, beline, kraljevine, silvanca i drugih tipičnih zagorskih sorti – koji nudi jedno drugačije iskustvo mjehurića.
