Neka Tebi i Tvojoj obitelji Uskrs donese zdravlje, mir, veselje, blagostanje, lakoću postojanja i sreću u domu!
U dane Svetog trodnevlja, odnosno od četvrtka do subote, nisu se obavljali težački poslovi na polju. U te dane ne zvone crkvena zvona, a u južnoj Hrvatskoj je običaj da se na Veliki četvrtak zvona zavežu konopom. Na Veliki četvrtak Krist je učenicima ostavio zapovijed bratske ljubavi. Veliki petak jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu. Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina na Veliki petak poste. Velika subota obilježena je dubokom tišinom, crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja.
U svakoj se biskupijskoj zajednici ujutro na Veliki četvrtak slavi misa posvete ulja, na kojoj biskup i svećenici koji su dio dijecezanskoga svećenstva obnavljaju obećanja s ređenja. Blagoslivljaju se i ulja za slavljenje sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i svetu krizmu. Navečer, na misi Večere Gospodnje, stavljen je naglasak na znak bratske ljubavi, pa na toj misi svećenik pere noge vjernicima.
Veliki petak jedini je dan u godini kad Katolička Crkva ne slavi misu, ali postoje obredi. To je dan spomena Kristove muke, razapinjanja i smrti, pa liturgija ne predviđa slavljenje svete mise. No kršćanska se zajednica okuplja kako bi promišljala o velikom otajstvu zla koje pritišće čovječanstvo kako bi se u svjetlu Božje riječi i dojmljivom liturgijom spomenula Kristovih patnji.
Kako bi se izrazila ljubav i suosjećanje vjernika s Kristovim patnjama, kršćanska tradicija potaknula je razne oblike pučke procesije i svete predstave koje žele što dublje u vjernikovu dušu utisnuti osjećaje istinskoga sudioništva u Kristovoj žrtvi. Među tim pobožnostima posebno se ističe križni put, koji je obogaćen raznovrsnim duhovnim i umjetničkim izričajima koji ovise o senzibilitetu različitih kultura.
Svi katolički vjernici u dobi od 18 do 60 godina na Veliki petak poste, što znači da se osoba jednom u danu najede do sita i još dva puta nešto pojede, a za starije od 14 godina obvezan je i nemrs, odnosno taj se dan ne jede meso.Na Veliki petak obično se jede riba, poglavito u primorskim krajevima, a u sjevernoj Hrvatskoj grah, suho voće, kompoti, štrudl od sira te tijesto s orasima i makom. U ranijim razdobljima ljudi su pili i čašu crnoga vina kao uspomenu na prolivenu Kristovu krv.
Velika subota obilježena je dubokom tišinom, crkve su ogoljene i nisu predviđena liturgijska slavlja, a velika se važnost pridaje pristupanju sakramentu pomirenja. Velika subota završava Vazmenim bdijenjem, koje uvodi u nedjelju Kristova Uskrsa.
Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći! Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život.
Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdijenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana u otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova.
Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota obično se nazivaju "svetima" ili "velikima" jer omogućuju ponovno proživljavanje središnjega događaj kršćanskoga otkupljenja te vjernike uvode u bitnu jezgru kršćanske vjere: muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.
To su dani koji čine srce i stožer čitave liturgijske godine, kao i života Crkve. Bdijenje na Veliku subotu slavi se u različito vrijeme, a na bdijenju je blagoslov jela.
Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs!
